Udruga hrvatskih pacijenata – Marijo Drlje, ovdje dr. Dražen Gorjanski piše i o lošim stranama zdravstva u Švedskoj.

 

Neki lobisti tajkunizacije solidarnog javnog zdravstvenog sustav su vrlo često pričali bajke o Švedskom zdravstvu, da to baš i nije tako piše dr Dražen Gorjanski

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP)
Tratinska 27 (poštu slati na Kopernikova 3)
Zagreb
 https://udrugahrvatskihpacijenata.hr/
https://www.facebook.com/udrugahrvatskihpacijenata.hr/  

Poštovani

Dražen Gorjanski analizira Švedska iskustva sa zdravstvom

Ne budimo ludi.
O našem zdravstvu je riječ!

 Ludost: raditi istu stvar iznova više puta i
očekivati drugačije rezultate. Albert Einstein

 Pametni ljudi uče na tuđim greškama; budale na vlastitim.

 S obzirom da slabo učimo iz vlastitog iskustva pa i dalje zagovaramo privatizaciju javnog zdravstva, možda ćemo biti uspješniji promatrajući tuđa iskustva. Pogledajmo danas podrobnije švedsko iskustvo. Donosimo prijevod sažetka rada švedskog znanstvenika te jedan novinski članak iz pera engleskog novinara.

Uživajte.

 „Tržišno usmjerene reforme zdravstva uvedene su u švedski javni zdravstveni sustav u razdoblju do 1990. do 2013. Prva je faza bila uvođenje novog načina upravljanja u kojemu su se javne ustanove i bolnice ponašale kao da su privatne firme na zdravstvenom tržištu. U drugoj smo fazi svjedočili povećanju porezno financiranih privatnih pružatelja usluga. Sada se može predvidjeti treća faza s povećanim privatnim financiranjem osnovnih zdravstvenih usluga. Glavni dokazani učinci tržišnih i zaradi usmjerenih reformi mogu se sažeti u sljedeće: najčešće smanjivanje djelotvornosti, a rijetko povećavanje; izbjegavanje poreza čime se smanjuju zdravstveni doprinosi, povećavanje zemljopisnih i društvenih nejednakosti, rast broja privatnika u zdravstvu; pacijenti sa složenijim zdravstvenim poteškoćama postaju manje poželjni od pacijenata s lakšim smetnjama, smanjuje se mogućnost nadzora vrsnoće pruženih usluga; privatne ustanove povećavaju mogućnosti privatnog plaćanja, a snage tržišta i komercijalni interesi potkopavaju moć demokratskih institucija.“

Göran. Dahlgren. Why public health services? Experiences from profit-driven health care reforms in Sweden. Int J Health Serv. 2014;44(3):507-24.)

Švedsko vijeće postaje prvo koje će ograničiti

privatne profite u zdravstvu

Nakon dvadesetogodišnjeg eksperimenta s privatnim pružateljima usluga  javnog zdravstva jedna regija poduzima korake da promijeni stanje. Ova zemlja je dugo bila ogledni primjerak za sve one koji vjeruju da privatni sektor može učinkovito provoditi pružanje zdravstvene skrbi.

Härnösand, uspavani glavni grad regije, udaljen 400 km sjeverno od Stockholm-a, mogao bi biti prvi koji će pokleknuti kao mjesto u kojem je počela kontrarevolucija .

Ovog mjeseca je regionalno vijeće naložilo svojim dužnosnicima da nađu načine kako da ograniče profite koje privatne kompanije mogu pobirati od pružanja javno financiranih zdravstvenih usluga.

Ova odluka označava prvi konkretan korak koji je poduzet u Švedskoj s ciljem da se promijeni dvadesetogodišnji eksperiment s privatnim pružateljima usluga javnog zdravstva koji je nedvojbeno otišao korak dalje nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji. Erik Lövgren, potpredsjednik Västernorrland regionalnog vijeća koji je obznanio prijedlog, je rekao: „Poduzeli smo prvi korak u smjeru ispunjavanja volje glasača u našoj zemlji, i većine ljudi u Švedskoj. Ovo nije pitanje samo Västernorrland-a, ovo je pitanje za cijelu zemlju. A netko mora započeti.“

Švedska je dugo bila ogledni primjerak za one koji vjeruju da uvođenje kompanija privatnog sektora može povećati učinkovitost u pružanju zdravstvene skrbi, a njene zdravstvene reforme hvalio je i Economist, između ostalih.

Privatne tvrtke danas pružaju oko 20% javne bolničke skrbi u Švedskoj i oko 30% javne primarne skrbi. Za usporedbu, samo 6% ukupnih NHS troškova otišlo je na dodjeljivanje dozvola pružateljima usluga privatnog sektora u 2013-14.

Švedska namjera da se privatni pružatelji usluga uvedu u zdravstvo, pospješena tijekom osam godina vladavine desnog centra između 2006. i 2014. godine, ostvarena je usprkos rastućem javnom protivljenju. Anketa SOM Instituta Gothenburg Sveučilišta je u periodu prije prošlogodišnjih općih izbora pokazala da se 69% Šveđana protivi privatnim kompanijama koje zarađuju od provođenja javnog obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, s oko samo 15% onih koji su aktivno bili za to.

Vidjeli smo rezultat“, rekao je Jonas Sjöstedt, vođa švedske Lijeve stranke, kojemu je ograničavanje profita u sustavu zdravstvene skrbi bilo geslo u prošlogodišnjoj izbornoj kampanji. „Potpuna promjena javnog mišljenja u Švedskoj ima veze s rezultatima onoga što se zapravo dogodilo: loše postupanje sa starijima i nemoćnima u javnim domovima. Ljudi ne vole škole koje bankrotiraju preko noći. Isto tako, ljudi smatraju da je nemoralno da se novac poreznih obveznika izvlači i sprema na Kanalskim Otocima.“

Istraga lokalnih Allehanda novina u Härnosnd-u pokazala je da je 10 privatnih zdravstvenih centara u regiji ponovno uložilo samo trećinu profita u svoje poslove, a ostatak su izvukli vlasnici.

Kad se vladin nacrt plana objavi sljedeći mjesec, privatne kompanije koje vode ambulante opće prakse, specijalističke klinike – u jednom slučaju čak i bolnica –područja veličine Wales-a, mogle bi biti suočene s izborom: mogle bi biti prisiljene transformirati se u socijalno poslovanje, sa strogim ograničenjima profita koji mogu izvući van ili u drugom slučaju, prestati s radom.

Patrik Wreeby, liječnik čija kompanija Premicare vodi četiri od deset privatnih zdravstvenih centara u Västernorrland-u, uvjeravao je javnost da će predložene reforme samo pogoršati usluge.

Kritiziraju jedini dio zdravstvenog sustava koji trenutno radi dobro i koji je unutar granica budžeta“, požalio se. „Deset godina su povećavali broj privatnih praksi. Kako će sagraditi u jednoj godini ono što uništavaju 10 godina?“

Prije dvije godine švedski premijer Socijalnih Demokrata Stefan Löfven slično je predočio dokaze protiv onih koji žele brzo zaustaviti uključenost privatnih kompanija u zdravstvu i školstvu. Ali u prošlogodišnjoj izbornoj kampanji i on je koristio retoriku o sprječavanju „orijentiranosti na profit“ u zdravstvenom sektoru.

Ovog ožujka švedska nova crveno-zelena vlada započela je, kao dio dogovora da se dobije parlamentarna potpora od Lijeve stranke, istraživanje o tome kako se novi zakoni mogu nametnuti privatnim kompanijama koje pružaju usluge financirane od strane poreznih obveznika da bi se osiguralo da se njihovi profiti ponovno investiraju u poboljšane usluge.

Prema Sjöstedt-u, činjenica da regionalna skupština vođena Socijalnim Demokratima promovira ograničavanje profita u zdravstvu više od šest mjeseci prije nego što  istraga započeta od strane njihove vlade treba biti završena, pokazuje koliko je velika želja za promjenom. „To je dokaz velikog pritiska koji vrše glasači,“ rekao je. „Ova borba se već vodi u općinama.“

Erik Lövgren se nada da će potez njegove regije potaknuti i druge da uzmu stvari u svoje ruke, kao što je i uključenost privatnih pružatelja usluga u švedskom zdravstvu počela 1990-ih godina s lokalnim eksperimentima provođenim od strane desnih ideologa u općinskim vijećima.

„Općinski vođe su bili ti koji su uveli sustav izbora u zdravstvu, a onda potaknuli promjenu i na nacionalnom planu,“ rekao je. „Mi imamo istu ambiciju. Želimo inicirati promjenu koju želimo vidjeti.

Sjöstedt ne sumnja da poslovne grupacije u pozadini već naporno rade na tome da osiguraju da ni centralna vlada vođena Socijalnim Demokratima niti regionalne vlade kao što je ona u Västernorrland-u, ne uspiju u donošenju zakona koji će ograničiti njihove profite.

Spremni smo za veliku političku bitku, jako smo svjesni toga,“ rekao je. „Naša prednost je što imamo ogromnu podršku javnosti. To je naša najveća snaga u ovoj debati.“

(* Ovaj je članak ažuriran 5. svibnja 2015. U originalu je Härnösand opisan kao uspavani postindustrijski grad. Iako je regija oko njega postindustrijska, sam grad nije.)“

Izvor: https://www.theguardian.com/healthcare-network/2015/apr/28/swedish-council-limit-private-profit-healthcare-public

Hoćemo li nakon i svojih i tuđih iskustava i pogrešaka dalje ustrajati na privatizaciji javnog zdravstva? I, ako hoćemo, je li riječ o neznanju ili doista, kako bi rekao Einstein, o ludosti? Naravno, neke su ludosti zabavne, a neke nisu. Ova ludost nije ni malo zabavna. Nasuprot, može biti tragična. Jer, tu je riječ o našem javnom zdravstvu.

Dražen Gorjanski, dr. med.

0