Udruga hrvatskih pacijenata proslijedila Javno pismo Stranputice Vargine reforme autora Petar Marija Radelj ministru Vargi

Prenosimo Otvoreno pismo o reformi zdravstvene zaštite Marija Petar Radelj

Stranputice Vargine reforme

Prinos raspravama o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju

Dana 31. svibnja 2015. ministru zdravstva (koji sebe takvim ne zove) Siniši Vargi dostavio sam donji odgovor na njegovo Otvoreno pismo javnosti. Moj je sažetak da predmet javnih rasprava („konačni prijedlog zakona“ dva puta) nije dopušten. Mjesto odvijanja javne rasprave (na mrežnim stranicama koje ne pripadaju Ministarstvu) nije u skladu sa zakonom. Pravila o prethodnoj registraciji koja se nameću na portalu e-Savjetovanja nisu propisana zakonom, a ometaju dostupnost rasprave zainteresiranoj javnosti. Nije objavljeno tko je sastavio akte dane u raspravu. Nisu provedene prethodno propisane obveze nositelja izrade propisa. Materijal za raspravu nije potpun; nedostaju razlozi za donošenje propisa, procjena njihovih učinaka i ciljevi savjetovanja. Zbog svega toga ne postoje pretpostavke za raspravu o meritumu. Ako postoje razlozi za promjenu zakona, treba ih predočiti, a jedini valjani put jest krenuti od početka, izraditi istinite procjene učinaka propisa i stvarne teze te ih javno raspraviti.

Poštovani gospodine Ministre,

1. Pročitao sam Vaše Otvoreno pismo javnosti od 28. svibnja 2015. pa odgovaram kao građanin i jedan od 4,277.036 osiguranika HZZO-a . Zakoni koje kanite promijeniti tiču se doslovce svih hrvatskih stanovnika i osnovni su pokazatelj socijalne pravde, a ona je jedna od najviših vrjednota ustavnoga poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava (čl. 3. Ustava).

2. Volio bih da predočite dokaze kad kažete da se borite za očuvanje sustava javnoga zdravstva. Počevši od poteškoće s činjenicom da uopće niste ministar zdravstva (v. Kako je Ministarstvo zdravstva nezakonito postalo ministarstvo zdravlja ).

2.1. Odbijam da me svrstavate „u pojedince koji šire dezinformacije“. Vi i Vaš tim od siječnja niste odgovorili ni na jednu od mojih primjedaba na 25 prethodnih procjena propisa o kojima ste otvorili javnu raspravu u prosincu 2014. (o liječništvu,o sestrinstvu,o ljekarništvu, o pravima pacijenata, o Hrvatskom registru osoba s invalidnošću i o medicinski potpomognutoj oplodnji ).

2.2. Vaš tim, suprotno zakonu, pravu na obaviještenost, europskim standardima, odgovornosti, savjesnosti, stručnosti, znanju, sprječavanju sukoba interesa, izričitom nalogu hrvatske Vlade iz Zaključka od 10. srpnja 2014. ( aktivnost 11.4 ) i pozivu Povjerenice za informiranje od 26. studenoga 2014. javnosti uskraćuje imena ljudi koji sastavljaju propise; čak ste i Hrvatskomu saboru uskratili zatraženi podatak o autorima Pravilnika o promjeni spola , a ni sada niste objavili tko je sastavljao promjene zakona kojih se, kako ste sami priznali, „dio građana pribojava“.

2.3. Vaš tim u Vaše ime, a suprotno čovječnosti, liječničkoj deontologiji i članku 109. stavku 1. podstavcima 1., 2. i 3.Zakona o lijekovima (NN 76/13 i 90/14) donosi naputke o bezreceptnoj dostupnosti kontraceptiva, odnosno abortiva (v. U ljekarnu po abortiv?). Nije li apsurdno da se kemikalija za odgodu ovulacije ili, ako je došlo do začeća – otrov za ubijanje začetoga, može dobiti bez liječnikova propisivanja, a antibiotik ili antihipertenziv ne mogu?

2.4. Za kakvu se to „pravodobnu, kvalitetnu i besplatnu zdravstvenu zaštitu“ borite „svim snagama“?

3. Pretpostavljam da Vam je kao medicinaru poznat pojam trijaže. No, čini se da Vam nije poznata teorija i valjana praksa trijaže u zakonodavstvu. Kako bi se stalo na kraj proliferaciji propisa koja je postala rak-rana politike i pravnoga poretka, u doba hrvatske pripreme za članstvo u Europskoj uniji proglašen je Zakon o procjeni učinaka propisa (NN 90/11). Iz odgovora na trinaest pitanja propisanih u prethodnoj procjeni ( Obrazac broj 1), ministar, Vlada i cijela javnost očekuju podatke o tom kakav će utjecaj na gospodarstvo, zdravstvo, socijalnu skrbi, zaštitu okoliša i državne izdatke imati svaki novozamišljeni zakon. Pomoću te trijaže mnijevani se zakon svrstava u skupinu onih koji mogu dalje jedino kroz procjenu učinaka propisa i javnu rasprave u dvije faze (o tezama i o nacrtu), sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa, i onih koji ne trebaju Iskaz o procjeni učinaka propisa nego samo javnu raspravu o nacrtu zakona, sukladno članku 11. stavcima 1., 2. i 3.Zakona o pravu na pristup informacijama i Smjernicama za provedbu Kodeksa savjetovanja.

4. U Prethodnoj procjeni za zakon o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti , klasa 011-02/14-02/53, ur. broj 534-03-01/1-14-2 od 28. studenoga 2014. , koju ste osobno potpisali, neistinito je odgovoreno s „ne“ na niz pitanja:

• broj 7 („Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Utječe li na tržišno natjecanje?“),

• broj 8 („Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne samouprave?“),

• broj 9 („Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini?“). Ako je točno da ne će, kako ste tada potpisali, zašto sada potpisujete da zapravo hoće, jer će „za stanovnike gradova i sela zdravstvena usluga ubuduće biti još dostupnija i bolja“?

• broj 10 („Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi?“). Ako je točno da promjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne će utjecati na zdravlje ljudi, zašto ga zapravo mijenjate i zašto ste točno pola godine nakon toga i takvoga utvrđenja uputili Otvoreno pismo u kojem tvrdite da će ta promjena „unaprijediti javno zdravstvo, poboljšati kvalitetu života pacijenata, podići zdravlje sela, gradova, županija i regija“? Što je od toga istina?

• broj 11 („Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem?“). Ako ne će, kako ćete u domove zdravlja, kako sad potpisujete, uvesti „oftalmologa, otorinolaringologa, neurologa, kirurga, internista i dermatologa, oralnog kirurga, ortodonta“? Bez papira i ikakvih postupaka?

• broj 12 („Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne samouprave?“). Kako kanite osigurati nove specijalističke ordinacije u domovima zdravlja čiji su osnivači županije bez povezanoga rada Ministarstva, županija i grada Zagreba? Zaključujem da ne mogu istodobno biti istiniti i odgovor koji ste potpisali prije šest mjeseci i ono što sad potpisujete. Podsjećam da je materija koju kanite uređivati u mjerodavnosti županija, a ne Ministarstva, jer je člankom 129.a stavkom 1. Ustava propisano: „Jedinice područne samouprave obavljaju […] osobito poslove koji se odnose na […] zdravstvo […] te planiranje i razvoj mreže […] zdravstvenih […] ustanova“ i jer je člankom 4. stavkom 1. Ustava određeno: „U Republici Hrvatskoj državna je vlast […] ograničena Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu samoupravu“.

• broj 13 („Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja?“). Ministarstvo čiji predstavnici stalno razmjenjuju informacije s kolegama iz drugih država Unije, redovito sastanče u Bruxellesu i obilaze ministarstva zdravstva drugih zemalja, sve o trošku hrvatskih poreznih obveznika, trebalo bi znati odgovor na to pitanje.

5. Ta je Prethodna procjena – zavaravajuće oglašavanje, dovođenje Vlade, Sabora i javnosti u zabludu. U njezinu sastavljanju (odgovaranju s „ne“ tamo gdje je trebalo biti „da“) postoje elementi kaznenoga djela krivotvorenja službene isprave unosom neistinitih podataka, a u Vašem potpisivanju te isprave sadržana je ovjera neistinita sadržaja, što su sve kaznena djela krivotvorenja.

6. Pobuda zbog koje su svi upisani odgovori niječni jest politika nečistih računa i skrivenih namjera, neodgovornost prema građanima, nesavjesnost u službi i nakana da se izbjegne postupak propisan Zakonom o procjeni učinaka propisa, tj. da se izigra puna procjena propisa izradom Prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa, da se preskoče javne rasprave o tezama, Nacrtu prijedloga iskaza i Prijedlogu iskaza.

7. Pozivam Vas da provjerite tko je sastavio te odgovore i ponudio Vam ih na potpis te da primijenite sankcije i o tom obavijestite javnosti. Prvi krivac neizvedivosti Vaše reforme jest onaj tko je odlučio da tamo piše „ne“, a ne pojedinci koje sada okrivljujete za širenje tobože lažnih i uznemirujućih glasina. Javnosti jednostavno niste pružili pravodobnu, točnu i potpunu obavijest, nego ste je sustavno i namjerno uskratili. Pružena informacija i dalje je nerazumljiva i nepristupačna.

8. Postoji mogućnost da poštedite suradnike tako da sami preuzmete odgovornost ako su ti obrasci onako sastavljeni po Vašem nalogu. Pokažite da dr. Ana Stavljenić-Rukavina nije usamljena hrvatska ministrica s osjećajem za ćudoređe i stvarnu odgovornost.

9. Iste primjedbe iz točaka 4.–8. odnose se i na Prethodnu procjenu za zakon o izmjenama i dopunama zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju , klasa 011-02/14-02/154, bez urudžbenoga broja, od 28. studenoga 2014., koju ste osobno potpisali, a u kojoj je neistinito odgovoreno s „ne“ na pitanja 7, 8, 10, 11, 12 i 13.

10. Podredno, ako ćete se oglušiti na preuzimanje bilo kakve odgovornosti, sukladno onomu što ste objavili javnosti 28. svibnja 2015., pozivam Vas da ispravite prethodne procjene od 28. studenoga 2014. za ta dva nacrta zakona i da provedete valjani, propisani postupak prije njihova upućivanja u Vladu.

11. Cijenim ako imate plemenitu nakanu zakonske nacrte raspraviti u javnoj raspravi. Na žalost, osobe koje nazivate svojim timom prve su koje rade protiv Vas i Vaših hvalevrijednih nakana iskazanih u Javnom pismu. Tim pismom uvjeravate hrvatsku javnost da je „u tijeku javna rasprava o prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju“. No, ni to nije točno, kako ću niže detaljno obrazložiti.

12. Izostala je povratna informacija o tobožnjim javnim raspravama o prethodnim procjenama za ta dva zakona, što je bila pretpostavka za nastavak, tj. za novu rundu rasprave. Osim toga, kako su prethodne procjene očito neistinite, nastavak gradnje na njima nije moguć. Dakle, javnosti dugujete izvješće o provedenim raspravama o prethodnoj procjeni učinaka propisa. Prema mojim podatcima, u javnu raspravu o zdravstvenoj zaštiti javili su se i: Hrvatska komora primalja, 2. siječnja 2015., Hrvatski liječnički zbor – Podružnica Zadar, 5. siječnja 2015. i Hrvatska psihološka komora, 6. siječnja 2015., a u javnu raspravu o obvezatnom zdravstvenom osiguranju, javili su se: Udruga Roda, Hrvatski liječnički zbor – Podružnica Zadar i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine iz Splita, svi 5. siječnja 2015.

13. Da bi nešto ušlo u javnu raspravu moraju se ostvariti pretpostavke. Članak 11. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama nalaže da svaki nositelj izrade propisa mora donijeti Plan savjetovanja o nacrtima svih propisa koji se odnose na njegovo područje rada i taj je plan „dužan objaviti nasvojim internetskim stranicama radi informiranja javnosti“. Vaše Ministarstvo to uporno odbija učiniti (v. Neprihvatljivo postupanje Ministarstva zdravstva). Javne rasprave o kojim pišete nisu bile unaprijed najavljene, dapače Vi o tom obavješćujete javnost tek deset dana nakon njihova tobožnjega početka.

14. Članak 10. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama određuje: „Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, sukladno odredbama članka 11. ovog Zakona“. Ta se obveza ne odnosi na objavu na bilo čijim stranicama, nego na stranicama baš toga tijela javne vlasti. Stoga provedba javne rasprave o propisima čiji je nositelj izrade Ministarstvo na mrežnim stanicama Ureda za udruge (portalu e-Savjetovanja) nije u skladu sa zakonom.

Pozivam Vas da otvorite i provedete javne rasprave na mjestu koje je za to predviđeno zakonom.

Podsjećam da je Ustavni sud ukinuo više propisa jer nisu bili objavljeni u za to određenom glasilu: „Objava u krivom glasilu ne udovoljava zahtjevima vladavine prava – pravne sigurnosti objektivnoga pravnog poretka, propisanoga člankom 3. Ustava.“ (odlukeU-II-1306/2005,U-II-5190/2005 iU-II-3487/2006). Isto tako je učinio Visoki upravni sud RH ( Presuda Usoz-41/12-6). Stoga nije izgledno da bi se valjanom mogla priznati javna rasprava provedena na tuđim internetskim stranicama. Sve dok nemamo integriranu Vladu i dok ona nije nositelj izrade propisa, odnosno dok ne objavi svoj Plan savjetovanja kojim bi bila obuhvaćena sva savjetovanja koja provode središnja tijela državne uprave, i dok se ne promijene propisi (v. niže, točku 17.) centralizirane javne rasprave na e-Savjetovanjima nisu legalne ni legitimne.

15. Članak 11. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama određuje da su tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna, radi informiranja javnosti na svojoj internetskoj stranici objaviti nacrt zakona i drugoga propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti. Nasuprot tomu, nacrt ni jednoga od ta dva zakona nije objavljen na stranicama Ministarstva. Umjesto toga na stranici http://www.zdravlje.hr/zakonodavstvo/savjetovanje_sa_zainteresiranom_javnoscu objavljeno je:

Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Dana 19. svibnja 2015. godine započeo je postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvaranjem javne rasprave za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Svi zainteresirani mogu dostaviti komentare putem središnjeg portala za savjetovanje “e-Savjetovanja”

Savjetovanje je dostupno na poveznici

https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=1131

U savjetovanju mogu sudjelovati samo registrirani korisnici , pa Vas molimo da se registrirate prije komentiranja. Registrirati se možete putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/Account/Register

Detaljne informacije o postupku registracije možete pronaći na https://savjetovanja.gov.hr/o-savjetovanjima/sto-su-to-e-savjetovanja-i-kako-se-ukljuciti-1123/kako-se-registrirati/1106

Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Dana 19. svibnja 2015. godine započeo je postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvaranjem javne rasprave za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama o zdravstvenoj zaštiti.

Svi zainteresirani mogu dostaviti komentare putem središnjeg portala za savjetovanje “e-Savjetovanja”

Savjetovanje je dostupno na poveznici

https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=1139

U savjetovanju mogu sudjelovati samo registrirani korisnici , pa Vas molimo da se registrirate prije komentiranja. Registrirati se možete putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/Account/Register

Detaljne informacije o postupku registracije možete pronaći na https://savjetovanja.gov.hr/o-savjetovanjima/sto-su-to-e-savjetovanja-i-kako-se-ukljuciti-1123/kako-se-registrirati/1106

16. Sukladno izričitoj zakonskoj odredbi javna se rasprava treba provesti sa „zainteresiranom“, a ne s „registriranom“ javnošću! Prethodna registracija je birokratska prepreka koja nije utemeljena na zakonu, nije propisana i kao takva je nezakonita. Ona ometa legitimni cilj i ustavno pravo svakoga građanina da sudjeluje u oblikovanju javnih politika, da bude odgovorni i neposredni sunositelj vlasti koja „proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana“ (članak 1. stavak 2. Ustava ) i da „ima pravo davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor“ (članak 46. Ustava).

17. Sustav e-Savjetovanja, na koji Ministarstvo time upućuje javnost, nije zakonito uspostavljen, nije verificiran u Hrvatskom saboru, i ne može ukinuti zakonsku obvezu koju Ministarstvo ima prema članku 11. Zakonu o pravu na pristup informacijama da na „svojim“, a ne na tuđim internetskim stranicama, omogući i provede javnu raspravu.

Isto je propisano Zakonom o procjeni učinaka propisa:

• „Stručni nositelj izrade propisa dužan je Prijedlog plana propisa […] objaviti na svojoj internetskoj stranici radi informiranja javnosti […]“ (članak 12. stavak 1.),

• „U svrhu provedbe savjetovanja, Nacrt prijedloga iskaza s tezama za sadržaj propisa objavljuje se na internetskim stranicama Stručnoga nositelja izrade propisa“ (članak 19. stavak 3.) i

• „Nakon provedenoga savjetovanja, Stručni nositelj izrade propisa je putem svoga Koordinatora dužan […] o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti javnost i zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice“ (članak 19. stavak 4.).

Isto je određeno poglavljem V. točkom 3. Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09: „Objava poziva na savjetovanje o nacrtima zakona […] treba sadržavati jasno naznačen rok za očitovanja […] od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadležnog za izradu nacrta, kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za proučavanje predmetnog nacrta i oblikovanje svoga mišljenja“).

Isto je uređeno Smjernicama za provedbu Kodeksa savjetovanja iz 2010.:

• „Državna tijela, kao i jedinice područne i lokalne samouprave, trebaju na svojim internetskim stranicama uspostaviti i održavati kalendar savjetovanja s planiranim datumima održavanja savjetovanja i kontaktima za dodatne informacije“ (točka 4.7.),

• „Tijela nadležna za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata, nakon što su u popisu propisa koje planiraju donijeti tijekom kalendarske godini najavili donošenje određenoga propisa, mogu naznačiti i vrijeme početka rada na nekom propisu (datum osnutka stručne radne skupine za izradu propisa i njezin sastav). Ono što svakako trebaju učiniti jest javno objaviti nacrte zakona, drugih propisa i akata na svojim internetskim stranicama […]“ (točka 7.2.) i

• „Objava poziva na savjetovanje o nacrtima zakona, drugih propisa i akata treba sadržavati jasno naznačen rok za očitovanja zainteresirane javnosti […] od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadležnog za izradu nacrta kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za proučavanje nacrta i oblikovanje svoga mišljenja“ (točka 9.1.).

Dakle, portal e-Savjetovanja nije valjan ni dopušten za zakonito odvijanje javnih rasprava.

18. Objavom (navedenom gore u točki 15.) Ministarstvo proturječi samomu sebi kad s jedne strane tvrdi da je riječ o „javnoj“ raspravi i da „svi“ zainteresirani mogu dostaviti komentare, a s druge strane podsjeća da „u savjetovanju mogu sudjelovati samo registrirani korisnici“. Dakle, ne mogu sudjelovati svi, nego samo registrirani korisnici. Internetsko savjetovanje nije javno jer nije dostupno svima koji se služe internetom, nego samo onima koji se registriraju. Ravnatelj Vladina Ureda za udruge nije odgovorio na uočene poteškoće i nezakonitosti toga sustava (v. Sustav e-Savjetovanja protiv Ustava, zakona i demokratskih standarda i Upoznajte se s kršenjima demokratske procedure ).

19. Javna se rasprava, prema logici stvari i prema članku 10. stavku 1. točki 3. i članku 11. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama provodi o nacrtu propisa. To zbog toga jer se on ne smatra konačnim, dogotovljenim, zatvorenim za dorade, nego otvorenim, nekončanim, podložnim promjenama. Međutim, Ministarstvo je na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=1131 objavilo datoteku „ Savjetovanje o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s konačnim prijedlogom Zakona.docx “, koja u tekstu nosi naslov: „Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju“. Istodobno je na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=1139 objavljena datoteka: „ Savjetovanje o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.docx “, koja u tekstu nosi naslov „Konačni nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Javna se rasprava o takvim aktima jednostavno ne može voditi!

Ako je nešto „zakon“, znači da je već donesen, proglašen, objavljen, na snazi i obvezuje. Njega se može samo primjenjivati; treba mu se pokoravati i provoditi ga. O njemu se ne može raspravljati niti provoditi savjetovanje.

„Konačni prijedlog“, pak, pretpostavlja:

• da je završen zakonodavni postupak savjetovanjem o Tezama, Nacrtu prijedloga iskaza, Prijedlogu iskaza, Nacrtu zakona;

• da isprava ima sljedeća poglavlja: Ustavna osnova donošenja zakona, Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, Ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona, Tekst prijedloga zakona, Obrazloženje prijedloga zakona, Tekst odredaba vrijedećega zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju;

• da su objavljena izvješća o provedenim savjetovanjima i da su ona dostavljena Vladi, jer: „Nakon provedenoga savjetovanja tijela javne vlasti dužna su o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice na kojoj trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske“ (članak 11. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama). Isto tako: „Ukoliko je, u skladu s posebnim propisom, odnosno Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, prilikom upućivanja u proceduru Vlade, središnja tijela državne uprave uz nacrte prijedloga zakona, drugih propisa i akata dužna su priložiti i odgovarajuća izvješća o provedenom savjetovanju.“ (članak 30. stavak 3. Poslovnika Vlade RH);

• da je nacrt propisa usuglašen među socijalnim partnerima i drugim resorima;

• da je nacrt propisa prošao Vladine stručne radne skupine i koordinacije;

• da je ministar financija potpis Iskaz o procjeni fiskalnog učinka (obrazac PFU);

• da je Ured za zakonodavstvo dao suglasnost na Iskaz o procjeni učinaka propisa;

• da je Vlada prihvatila Konačni nacrt te ga sada kao Prijedlog zakona dostavila Hrvatskom saboru;

• da je uz Prijedlog, Vlada dostavila Saboru izvješće o provedenim javnim raspravama jer: „Uz prijedlog zakona predlagatelj će dostaviti i izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću“ (članak 174. stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, NN 81/13);

• da je Hrvatski sabor uvrstio u dnevni red Prijedlog zakona, razmotrio na odborima, raspravio na skupnoj sjednici, utvrdio mišljenja, stajališta, primjedbe i prijedloge u vezi s Prijedlogom zakona, prihvatio Prijedlog u prvom čitanju i uputio ga natrag predlagatelju radi pripreme konačnoga prijedloga zakona;

• da je Ministarstvo obradilo izvješća svih saborskih odbora i stenogram rasprave u Sabornici te da je provelo završni krug usuglašavanja s Vladinim službama i drugim ministarstvima;

• da je Vlada prihvatila Nacrt Konačnoga prijedloga zakona te ga uputila Saboru na drugo ili treće čitanje i donošenje.

Ni jedna od tih dvanaest točaka nije provedena, pa je riječ ili o potpunom neznanju i nesposobnosti ili o teškom i nepopravljivom kršenju pravila postupka. Pozivam Vas da utvrdite o čemu je točno riječ, opozovete postojeće javne rasprave i krenete iz početka.

20. Iz naziva datoteke „ Savjetovanje o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s konačnim prijedlogom Zakona .docx “ očito je da se Ministarstvo kani staviti i Vladu i Hrvatski sabor pred gotov čini, tj. hitnim postupkom onemogućiti redoviti, normalan postupak donošenja zakonom.

O takvoj je zloporabi prava i izvanpravnoj praksi Ustavni sud upozorio 23. siječnja 2013. ( U-X-99/2013):

„6. Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma. Takva praksa obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unaprjeđenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo. Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno potkopava i njihovo povjerenje u demokratske institucije.

7. Ustavni sud stoga utvrđuje da se u postupcima donošenja zakona u Republici Hrvatskoj moraju poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave, kao i duh parlamentarizma izražen u ustavnim postulatima o Republici Hrvatskoj kao demokratskoj višestranačkoj državi u kojoj je Hrvatski sabor predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti (članci 3. i 70. Ustava).

8. Ovim se izvješćem ne odriče pravo zakonodavca da u pojedinim specifičnim situacijama zakon donese po hitnom postupku. Međutim, to mora činiti iznimno, kad za to postoje razlozi propisani u Poslovniku Hrvatskoga sabora (‘samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu’) i kad su ti razlozi opravdani. Nužno je pri tome – bez iznimke – relevantne razloge za donošenje zakona po hitnom postupku podrobno obrazložiti u prijedlogu samoga zakona. Nije dostatno samo se pozvati na Poslovnik ili potrebu hitnoga postupka opravdati općim, neodređenim ili neuvjerljivim razlozima. […]

9. […] primjenu [hitnoga postupka radi usklađenja s propisima Europske unije] Vlada Republike Hrvatske kao predlagateljica zakona prihvatila [je] nekritički, kao beziznimno i apsolutno pravilo. Ustavni sud podsjeća da se takvim pristupom sužava prostor za javne demokratske rasprave i slabi duh parlamentarizma. Pravilo o ‘traženju’ hitnoga postupka i u tim se situacijama mora tumačiti usko, kad za to stvarno postoje opravdani razlozi.“

Pozivam Vas da odustane od bilo kakvoga silovanja procedure jer se ovako važni zakoni, koji utječu na tolike milijune bolesnika i njihovo zdravlje, nipošto ne mogu prelamati preko koljena.

21. U završnom dijelu članak 11. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama određuje da su tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona, osim nacrta zakona, na internetskoj stranici, dužna objaviti „razloge za donošenje i ciljeve koji se žele postići savjetovanjem“. Nasuprot tomu, u slučaju ovih dvaju „javnih rasprava“ nije objavljena ocjena postojećega stanja s razlozima za donošenja novih zakona, izostaje bilo kakva financijska projekcija i obrazloženje predloženih odredaba čak 123 članka četrnaeste novele Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 i 154/14) i 52 članka novele Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13 i 137/13). Isto tako, materijal za javnu raspravu ne sadržava nikakve alternative, ni ciljana pitanja zainteresiranoj javnosti, pa se ne zna koji se cilj želi postići savjetovanjem.

22. Dok se ne počnete pridržavati pravila postupka, nije moguće raspravljati o meritumu, tj. ni o jednom konkretnom rješenju koje se predlaže. Budu li izvršna i zakonodavna vlast ignorirale sve ovo, dat će doista dovoljno utemeljenoga povoda da svojim stranputicama potvrde kako tako teške postupkovne pogrješke prijete narušavanjem strukturnih obilježja hrvatske ustavne države, njezine ustavne samosvojnosti i najviših vrjednota ustavnoga poretka. Drugim riječima, sami će prizvati Ustavni sud da ponovi i produbi obvezujuća shvaćanja o nužnosti valjanih javnih rasprava i načela kako „demokratičnost postupka u okviru kojega se odvija društveni dijalog o pitanjima od zajedničkoga interesa jest ono što sam akt, kao ishod toga postupka, može odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv“ (točka 8. Odluke U-II-1118/2013, točka 9. Izvješća U-X-5730/2013, točka 40.Odluke U-I-1625/2014, točka 24. Odluke U-I-4405/2013 i točka 21.1. Odluke U-I-7431/2014 ).

23. Budući da mi nije omogućeno da svoje prijedloge i primjedbe dostavim u aplikaciju e-Savjetovanja, molim da ovo pismo primite kao prilog objema „javnim raspravama“.

24. Sukladno članku 46. Ustava očekujem odgovor na ove pritužbe i prijedloge.

S poštovanjem,

U Zagrebu 31. svibnja 2015.

Petar Marija Radelj

0