2.1.2015. Prijedlozi Udruge hrvatskih pacijenata za uvrštenje u novi Zakon o zaštiti prava oboljelih

Drlje, naši prijedlozi  za uvrštenje u novi Zakon o zaštiti prava oboljelih

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP)
Gundulićeva 26/3  (poštu slati na Kopernikovu 3)
Zagreb
091 1877654
UHP/15-1
U Zagrebu 2.1.2015.

 

Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske

n/p ravnatelja prim. Siniša Varga, dr.med.dent.

HZZO-a
n/p ravnateljice HZZO-a  Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el. MBA

Prijedlozi Udruge hrvatskih pacijenata (UHP) za uvrštenje u novi Zakon o zaštiti prava oboljelih

Poštovani,

Iz medija smo saznali da je u izradi novi Zakon o zaštiti prava pacijenata. Mi u Udruzi hrvatskih pacijenata o tome nismo nikada  kontaktirani i ne znamo tko sudjeluje u toj ekipi, tko ju je formirao ni što radi.

Želimo na ovu temu javno iznijeti naša promišljanja i prijedloge sa objašnjenjima u nadi uvrštenja u novi Zakon ili hitno donošenje Pravilnika za ovaj Zakon koji je na snazi.

Promjena Zakona o zaštiti prava pacijenata NN br..169/04  na snazi ima smisla samo ako se u novi Zakon preciziraju rokovi, količine (npr. test trakice za dijabetičare tipa 2)prava i odgovornosti svih koji sudjeluju u pružanju zdravstvenih usluga u SJZS

Cilj nam je da se donese novi Zakon u kome će sve  jednostavno i razumljivo svim građanima biti propisano na jednom mjestu, rokovi, prava, odgovornosti itd a ako se ipak ne može sve staviti u novi Zakon tada tražimo da se od dana donošenja novog Zakona u roku od 30 dana propišu svi Pravilnici.

Ukoliko se ne ide u donošenje novog Zakona u tom slučaju tražimo hitno u roku 30 dana donošenje Pravilnika sa svim rokovima, odgovornosti itd za ovaj Zakon koji je na snazi kako bi Zakon bio provediv u praksi(nažalost danas to baš i nije).

Na primjer, po Zakonu koji je na snazi oboljeli imaju pravo na drugo stručno mišljenje, ali ga ne mogu ostvariti u praksi jer nisu propisani rokovi; ponavljamo u novom Zakonu moraju biti rokovi (vidi prijedlog br. 8)

1.prijedlog: Omogućiti liječenje u trenutku sumnje na moguću smrtonosnu bolest, a po odluci savjesnih, odgovornih, stručnih i humanih zdravstvenih djelatnika.

Tražimo da se svi slobodni kapaciteti u SJZS za dijagnostiku stave u funkciju u dvije smjene, a ako to nije dovoljno za smanjenje svih lista čekanja tada tražimo da se za sve liste čekanja koje su duže od 30 dana mora osigurati, na teret  HZZO-a, dijagnostika kod privatnika.

       Objašnjenje.

Znate  li, recimo, što sve moraju pacijenti proživljavati u trenutku kada im liječnici otkriju neku bolest (ili sumnju na bolest)?  

Je li medicinski opravdano pacijente sa sumnjom na malignu bolest naručiti  na neophodan pregled recimo za šest mjeseci ili više? Nikada niste definirali koji su to medicinski razumni/prihvatljivi rokovi za svu dijagnostiku iako smo mi u UHP-a to više puta tražili. Možete li uopće zamisliti što bolesnici i njihove obitelji proživljavaju u sljedećim mjesecima čekajući?

Jeste li i pomislili da se takvim dugim čekanjem bolest samo pogoršava što ugrožava i poskupljuje potencijalno liječenje, a da se zbog golemog pritiska neizvjesnosti možda stvaraju i novi psihički bolesnici koji se opet moraju liječiti na teret budžeta?

Biste li vi ili netko vaš pristali MIRNO  čekati šest mjeseci na životno odlučujući pregled i pri tome vam još daju da potpišete takvu izjavu? Dobro znamo da je bolestan čovjek spreman sve poduzeti i žrtvovati za svoje ozdravljenje te mu ne preostaje drugo nego potražiti pomoć izvan SJZS, ali nažalost mnogi nemaju novca platiti liječenje kod privatnika i onda moraju trpiti i čekati.

Poštovana gospodo, je li doista slučajno što se ovakvim listama čekanja oboljele silom prilika preusmjerava u privatnu praksu i na taj način potiče tajkunizacija i amerikanizacija.

2. prijedlog : laboratorijska dijagnostika vezana za kontrolu kroničkih i teških bolesti mora se  obavljati na jednom mjestu. Zašto „forsirate“ skuplje pretrage za budžet i bolnije za oboljele?

Objašnjenje.

 Vađenje krvi oboljelih za kontrolu kroničnih i teških bolesti sada se često vrši na više mjesta dok UHP uporno traži da se to obavlja na jednom mjestu što bi bilo jeftinije za sustav, a puno bolje i lakše za bolesnike. Podsjećamo pri tome da neki domovi zdravlja ni ne mogu učiniti  sve pretrage, npr. vezane uz LDH, kalcij itd.

Pitamo vas: zašto se laboratorijska dijagnostika vezana za kontrolu kroničkih i teških bolesti ne obavlja na jednom mjestu? Nije li lakše da jednom bolesniku krv vadi jedna sestra jednom iglom preko jedne uputnice nego da se krv istom oboljelom vadi na više mjesta, s više uputnica i kod više zdravstvenih djelatnika, s više uboda i više igala…? Objedinjavanje pregleda za kronične bolesnike bilo bi istovremeno najbolje za pacijente i najjeftinije za budžet zdravstva. Tražimo od vas da riješite ovaj jednostavno rješiv problem na koji mi u UHP-u ukazujemo već deset godina.

3.prijedlog:STROGO​ z​abraniti​ miješanje javne i privatne prakse i strogo odvojiti javnu i privatnu praksu na svim razinama u SJZS.

Objašnjenje,

Problem miješanja javne i privatne prakse – sve su češći sukobi pacijenata i zdravstvenih radnika u javnom zdravstvu jer siromašni ne mogu platiti za neku  možda i nepotrebnu zdravstvenu uslugu. Sve što tražimo su jasna, jednostavna pravila igre – kada oboljeli dođe u ordinaciju u SJZS da tu može isključivo dobiti besplatnu uslugu na temelju osnovne i dopunske police osiguranja.

Spriječiti sivu ekonomiju u SJZS. Zabraniti naplaćivati jednu uslugu dva puta, npr. u stomatologiji gdje ugovorni stomatolozi za vrijeme plaćenog radnog vremena od HZZO-a rade i privatno. Na ovo smo više puta upozoravali pa i Vas, gosp. i Ministre,  i gđo. Ravnateljice, ali ništa se nije poduzelo.

4. prijedlog: U suradnji HZZO-a sa MIZ-om definirati da oboljeli mora moći doći do svih informacija o privatnoj praksi prije nego posjeti privatnog zdravstvenog djelatnika i kome se mogu žaliti za lošu dobivenu uslugu ili loš postupak prema oboljelima..

Objašnjenje

Kad je u pitanju privatna praksa, dakle pružatelji medicinske usluge bez ugovornog odnosa sa HZZO-om, javlja se i sljedeća dvojba:Potpuno je jasno i prirodno da privatnik radi za profit. Je li moguće da zbog tog profita učini i nepotrebnu uslugu i to naplati?  Tko to kontrolira? Tko kontrolira privatnike u zdravstvu i kako je to regulirano?  Zvali su nas neki oboljeli i iz susjednih zemalja i pitali  jesu li neki privatnici kod kojih su namjeravali doći na operaciju (nisu mogli saznati preko njihovih Web stranica) osigurani od neželjenih događaja. Pokušali smo im pomoći, ali nismo uspjeli doći do takve informacije, iako smo, pored ostalih, kontaktirali i Ministarstvo zdravlja od kojeg smo dobili odgovor da nisu nadležni za to. Tko je nadležan?

5. prijedlog: U suradnji HZZO-a sa MIZ-om donijeti precizne naputke i prije svake usluge detaljno upoznati oboljele pa i pisanim putem

        Objašnjenje

Na primjer; radiologija i zaštita prilikom  snimanja – pokušavamo postići da se za svaku pretragu napiše naputak što se mora zaštititi i kojim zaštitnim sredstvima te da se o tome mora  

obavijestiti oboljelog, ali nemamo podršku struke. Kažu nam: „Potpišite tu izjavu, legnite. Gotovi ste, možete ići, a rezultati će biti tada i tada.“ Jesmo li možda nepotrebno ozračeni, a posebno djeca?

6. prijedlog: Obavezno omogućiti liječnicima po njihovoj stručnosti i savješću propisivanje najdjelotvornijeg lijeka oboljelima bez obzira na njegovu cijenu.  Nije dobro da liječnici (iskustvo iz prakse) imaju obvezu propisivanja najjeftinijeg lijeka koji nekada nisu učinkoviti i oboljeli moraju trpjeti. Najdjelotvorniji lijek je i najjeftiniji lijek.

Objašnjenje

Tu je  pitanje propisivanja lijekova – imali smo slučajeve da je teškoj bolesnici lijek koji je neko vrijeme dobivala u bolnici pomagao i bio jeftiniji od lijeka koji joj je bolnica propisala u otpusnom pismu, a koji joj nije pomagao. No, obiteljska joj je liječnica morala prepisivati taj skuplji i neefikasni lijek. U konačnici se iz SJZS plaćao skuplji lijek koji bolesnici nije pomagao.

A druge pak strane, hematološkim bolesnicima (ne samo njima)  se propisuje najjeftiniji lijek bez obzira na to što nije najdjelotvorniji i što neki imaju dosta neugodne nuspojave. Liječnici koji imaju više desetaka godina iskustva (mi oboljeli idemo njima sa povjerenjem)  znaju koji je lijek najdjelotvorniji, ali moraju postupati po nerazumnim uputama ili će biti kažnjeni. Tek onda  kada se oboljeli napati liječnik može pisati zahtjev za odobrenje djelotvornijeg (kvalitetnijeg) lijeka.

7. prijedlog: Vratiti pravo na putne troškove iznad 30 km.

Objašnjenje.

U veljači 2012 godine u potpunoj tišini podignuta je udaljenost za koju se priznaje pravo na putne troškove s 30 na 50 km što je pogodilo siromašne i bolesne do te mjere da su  neki pacijenti morali odustati od liječenja, Jednostavno nisu mogli platiti putne troškove:  primjerice, za 10 odlazaka na terapiju u ustanovi udaljenoj 49 km morali su platiti otprilike 500 kn putnih troškova, a imaju mirovinu oko 1.400 kn. Zašto je ponovno ugroženo to pravo za koje smo se mi u UHP-a već jednom 2006. godine izborili (30 km)?

Danas je siromaštvo sve veće i mnogi naši građani kada obole nemaju za javni prijevoz…

8. prijedlog: Hitno u praksi u roku od sedam (7) dana omogućiti drugo stručno mišljenje.

      Objašnjenje

Oboljeli ima pravo na drugo stručno mišljenje, ali ga je gotovo nemoguće brzo (a samo to ima smisla) ostvariti u praksi jer ide u proceduru predugih lista čekanja. Već nekoliko godina ukazujemo na sve ove probleme, ali ljudi koji vode SJZS jednostavno to ignoriraju na različite načine. Ponekad imamo dojam  kao da prenosimo kamenje s jedne hrpe na drugu, a onda ih ponovno vraćamo na prvu. Kamenja je uvijek isto, a mi se (civilno društvo) sve više iscrpljujemo i postajemo sve više nemoćni, a po svoj prilici i nepotrebni ( da ne kažem trn u oku) vlastima zdravstvenog sustava?

9. prijedlog: U suradnji  HZZO-a sa MIZ-om što prije donijeti dvosmjerni kodeks (sa pravima i odgovornosti iz kodeksa) o komunikaciji u SJZS.

Uvjereni smo da bi se donošenjem i implementacijom takvog kodeksa nesporazumi u SJZS smanjili i do 50 posto,i  vraćalo povjerenje u liječenje u SJZS.

Objašnjenje.

Uporno nastojimo da se poboljša međusobni odnos između pacijenata i medicinske struke, kao i da se vrati povjerenje pacijenata u solidarni javni zdravstveni sustav.

Od Ministarstva zdravlja tražili smo donošenje dvosmjernog kodeksa o komunikaciji, ali nismo naišli na podršku. Kvalitetna dvosmjerna komunikacija po našem uvjerenju je pola izlječenja. Zašto to nije u interesu osoba koji vode SJZS? Komunikacija u privatnom zdravstvu je uglavnom za pohvalu, zašto to ne može funkcionirati u SJZS. Na primjer; mnogi nam govore kada u čekaonicama čekaju na red, a pored njih prolaze neki zdravstveni djelatnici kao pored stoke sitnog zuba gledajući u pod…

O strahu i tjeskobi kada nema kvalitetne komunikacije kod svih pacijenata i njihovih obitelji koji ne znaju što se točno događa, ne trebamo vam posebno govoriti. 

10. prijedlog: U suradnji HZZO-a sa MIZ-om i Medicinskim fakultetom hitno donijeti odluku o osnivanju neprofesionalnog  više staleškog neovisnog tijela pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Objašnjenje

Tražili smo više put,  ali i 23.11.2012 hitno osnivanje više staleškog neovisnog tijela pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu koje bi ravnopravno sudjelovalo u raspravi s Hrvatskom liječničkom komorom kada ona daje stručne ekspertize u kojima su u sukobu interesi liječnika i pacijenata, a koje bi pacijentu dalo objašnjenje njemu razumljivim jezikom, umjesto vrlo često rabljenog izričaja „HLK“ – „učinjeno po pravilima struke“. Budući da mi u UHP-a imamo jako loša iskustva s raznim staleškim tijelima, komorama, udrugama i sličnim tijelima, mišljenja smo da bi to moralo biti više staleško neovisno tijelo koje ne bi bilo profesionalno i čiji bi rad bio javan. Smatramo dovoljnim da tijelo ima 7 članova, i to: 3 liječnika, predstavnik medija, medicinska sestra, predstavnik  neke od Udruga pacijenata (koji nije u sukobu interesa) i pacijent (ili njegov zastupnik) o kome se raspravlja.

11. prijedlog: Ni po koju cijenu ne donositi nekakve košarice usluga u zdravstvu. Kvalitetno liječenje mora biti dostupno na načelu solidarnosti u SJZS a po odluci savjesnih, stručnih, humanih i odgovornih zdravstvenih djelatnika

Objašnjenje

Uporno ukazujemo na to da se ne smije donositi nikakva „košarica usluga u zdravstvu, jer bi to značilo da bi većina građana Hrvatske, dakle otprilike milijun i pol siromašnih stanovnika i još otprilike toliko njih za koje se smatra da su blizu granice siromaštva,  cca 3 000 000  hrvatskog puka, ostalo bez kvalitetne zdravstvene zaštite i bez mogućnosti kvalitetnog liječenja. Nažalost, imamo loš primjer u stomatologiji (i drugdje u SJZS) – takve košarice usluga i miješanja praksi. Mišljenja smo da to nije dobro za siromašne i bolesne građane te da bi načelo solidarnosti time bilo „pokopano“. Pitamo Vas jeste li svjesni da bi ova košarica usluga donijela nekoliko stotina novih tajkuna, a više od četiri milijuna građana postali bi „taoci“ tih novih tajkuna.  Je li moguće da se u SJZS-u odričete najkvalitetnijeg liječenja siromašnih i bolesnih, po odluci savjesnih, odgovornih i humanih zdravstvenih djelatnika?

12. prijedlog: Predlažemo, tražimo, zahtijevamo i molimo da se promjeni  Pravilnik koji je sad na snazi  i koji sad propisuje 100 test traka godišnje za dijabetičare tipa 2. Gospodo, i mi laici znamo da je to izuzetno malo i opasno.

Tražimo donošenje novog Pravilnika  u kome se mora propisati pravo na minimalno 365 test traka godišnje za dijabetičare tipa 2 kako bi isti bar jednom dnevno mogli mjeriti šećer u krvi.

Objašnjenje

Dijabetičarima tipa 2  Država je propisala kako šećer u krvi mogu mjeriti svaki četvrti dan odobravajući svega 100 test traka godišnje. Poštovana gospodo koja vodite SJZS: Malo je  i opasno za oboljele.

U razgovoru sa mnogim dijabetičarima tipa 2 kažu da im je potrebno bar dva puta dnevno mjeriti šećer u krvi.

13. prijedlog. Oboljeli ne smije biti otpušten iz bolnice bez otpusnog pisma a ako se otpušta vikendom mora mu se za vikend osigurati terapija.

Objašnjenje.

Ako se oboljeli otpusti bez otpusnog pisma a potrebna mu je terapija, obiteljski liječnik mu ne može  bez otpusnog pisma propisati terapiju, a preko vikenda obiteljski liječnici ne rade.

14.prijedlog:  Svakako ustanoviti normative zdravstvene skrbi i numeričke

parametre kvalitete zdravstvenog sustava u RH( broj akutnih kreveta na
10.000 stanovnika, broj liječnika specijalista na 10.000 stanovnika,
broj liječnika po krevetu na 10.000 stanovnika , broj timova liječnika
opće medicine na 10.000 stanovnika po regijama kako bi se ustanovilo
Ustavom RH zajamčeno pravo na jednakost. Na načelu solidarnosti Zakonom regulirati REALNO pravo na jednakost u dostupnosti zdravstvene zaštite za svakog
pacijenta bez obzira na mjesto prebivanja.

Uvjereni smo da bi ovakav Zakon  o zaštiti prava pacijenata na načelu solidarnosti osigurao dostojanstvo u bolesti i umiranju svih naših građana.

U očekivanju prihvaćanja ovi naših prijedloga i odgovora želimo Vam obilje zdravlja.

Po svim ovim prijedlozima, u dobroj vjeri, stojimo vam na raspolaganju.

 

S poštovanjem,                               Predsjednik

Marijo Drlje, dipl.oec.

NAJNOVIJI ČLANCI

Udruga hrvatskih pacijenata nema nikakvih veza oko naljepnica za najdoktor. To nema nikakve veze sa nama. Ograđujemo se u cijelosti od toga.

  • Objavljen 30. Ožujak, 2017; 17:36

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3 Zagreb. marijodrlje1@gmail.com U Zagrebu 30.3.2017.                           O   B   A   V   I &n…

Udruga hrvatskih pacijenata, ubuduće nas možete pratiti na: udrugahrvatskihpacijenata.hr i facebook.com udrugahrvatskihpacijenata.hr

  • Objavljen 22. Ožujak, 2017; 21:23

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3, Zagreb marijodrlje1@gmail.com Poštovani  Od danas 15. 3.2017.  nas možete pratiti na novim adresama i to: udrugahrvatskihpacijenata.hr       i facebo…

Hrvatski državljani na radu u drugoj državi, članici EU

  • Objavljen 16. Siječanj, 2017; 07:40

Originalni dokument (1.4MB) …

Udruga hrvatskih pacijenata reagirala na ukidanja Programa plus i 72 sata i pita ministra Nakića, zašto ste nam “ubili” nadu na brzi ulazak u program liječenja kada nam stigne teška bolest?

  • Objavljen 05. Ožujak, 2016; 14:44

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3 Zagreb Marijo Drlje, predsjednik 0911877654   ​U Zagrebu 29.2.2016.                                …

Udruga hrvatskih pacijenata ministru Nakiću nemojte ukidati PROGRAM 72 sata.

  • Objavljen 14. Veljača, 2016; 15:57

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3 Zagreb Marijo Drlje, predsjednik 0911877654 U Zagrebu 14.2.2016 ​                                …

Udruga hrvatskih pacijenata – informacije o naknadi plaće za vrijeme bolovanja.

  • Objavljen 12. Veljača, 2016; 10:43

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3 Zagreb Marijo Drlje, predsjednik 0911877654   Poštovani bilo je puno upita nama u UHP-a oko naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, slijedom toga zamolili …

Udruga hrvatskih pacijenata,ni pored 10 mjeseci i 6 požurnica, FISH laboratorij još nije nabavljen. Jeli to neznanje u nabavi ili nešto drugo ili….?

  • Objavljen 10. Veljača, 2016; 11:27

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3 Zagreb Marijo Drlje, predsjednik U Zagrebu 13.(i 24.) studenoga 2015                     &…

Udraga hrvatskih pacijenata tražila je na sastanku sa Ministrom da odustane od nadstandarda i dodatnog osiguranja. Ministar upornan i neumoljiv.

  • Objavljen 06. Veljača, 2016; 20:18

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3 Zagreb Marijo Drlje, predsjednik 0911877654                            Izvješće sa sastanka sa Ministrom zdr…

Udruga hrvatskih pacijenata odabrala najsestru Maricu Čavar i najliječnika dr Dražena Gorjanskog za 2015. godinu

  • Objavljen 03. Veljača, 2016; 21:29

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3, Zagreb U Zagrebu 3.2.2016. Predsjednik, Marijo Drlje  0911877654   Na konferenciji za medije 3.2.2016 u Zagrebu Ilica 223  proglasili  smo  za najsestru med.sestr…

Udruga hrvatskih pacijenata protivi se uvođenju nadstandarda koji najavljuje ministar zdravlja Nakić

  • Objavljen 02. Veljača, 2016; 23:35

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) Kopernikova 3 Zagreb Marijo Drlje, predsjednik     U Zagrebu 2.2.2016.                  Ministarstvo zdravl…

0