Reakcija UHP-a na izjave ministra Ostojića u N.L. kako razmišlja o tome da se bolnicama koje ne budu imale liste čekanja omogući da svoje usluge pružaju privatnim pacijentima koji bi za njih plaćali punu cijenu.

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP)
Kopernikova 3 Zagreb,

UHP/13-42

U Zagrebu 11. srpnja 2013

Reakcija UHP-a na izjave ministra Ostojića u N.L. kako razmišlja o tome da se bolnicama koje ne budu imale liste čekanja omogući da svoje usluge pružaju privatnim pacijentima koji bi za njih plaćali punu cijenu.

Ministre jeli ovo možda uvod u tajkunizaciju naših najboljih javnih bolnica?

Poštovani

nas u UHP-u više ništa ne može iznenaditi. Mi možemo govoriti samo iz naših iskustava i ne želimo polemizirati s aktualnom zdravstvenom vlasti. Neka hrvatski građani ocjene čija su im iskustva bliža, naša iz UHP-a ili ona koje ministarstvo zdravlja prezentira preko svojih PR-ova i spinova. Ne želimo suditi, samo iznijeti neka naša iskustva i promišljanja. Po našim iskustvima pacijenti koji nemaju “veze” i poznanstva, a ozbiljno su bolesni, vrlo teško se mogu snaći i dobiti odgovarajuću skrb u “labirintima” SJZS (solidarni javni zdravstveni sustav).

Naša iskustva pokazuju da su liste čekanja u cjelini sve duže, dok kapaciteti stoje neiskorišteni u SJZS. Osobno se možete u to uvjeriti ako dođete s uputnicom u bolnicu i kao netko nepoznat i bez veza krenete od šaltera do šaltera. Doživjeti ćete sve blagodati i sva poniženja SJZS-a kada vam zdravstveni djelatnik obznani termin pregleda. Jedan od velikih problema je i loša komunikacija prema oboljelima kojima se vrlo često te nekakve “loše vijesti” priopćuju bez imalo empatije.

Postavlja se pitanje, zašto još uvijek ne funkcionira e-zdravstvo i naručivanje? Zašto se ne možete preko e-naručivanja naručiti kod svog doktora u koga imate povjerenja i koji vas liječi godinama, već vas naručuju kod nepoznatih liječnika u koje možda i nemate povjerenja.

Zašto se još koriste bilježnice po nekim odjelima? Zašto uglavnom iza 12-13 sati radnim danom u nekim ustanovama hodnici zjape prazni. Predlažemo Vam da obiđete ustanove u to vrijeme, isto tako i u poslijepodnevnim satima.

Dakle, kapaciteti stoje neiskorišteni i te kapacitete prije svega treba staviti u funkciju osiguranika HZZO-a kako bi isti mogli dobiti uslugu u trenutku potrebe, a po odluci savjesnih, humanih i odgovornih zdravstvenih djelatnika.

Ako ministar želi nastavak tajkunizacije SJZS tražimo od njega da to ne čini na način da se miješaju privatna i javna praksa jer je to po nama mogući uzrok svih današnjih problema oko lista čekanja. Zašto ministar nije strogo odvojio miješanje privatnog i javnog zdravstva?

Ako se to zaista dopusti, je li moguće da se izdvoje neke ustanove i neki zdravstveni djelatnici koji su skloni i vični PR-u i spinovima i na račun toga liječe samo “kremu društva” dok drugim ustanovama ostane samo sirotinja?

TOGA SE DOISTA BOJIMO I SUMNJAMO DA BI SE TO MOGLO DOGODITI U PRAKSI.

Predlažemo ministru da se slobodni kapaciteti vikendima i u drugoj smjeni iskoriste npr. za sistematske preglede i slično, svih ljudi koji rade u javnim službama, a i onih koji rade u privatnom sektoru a osiguranici su HZZO-a.

Na taj način mogla bi se osigurati dodatna “laka” sredstva za SJZS.

Iz naših iskustava znamo da se u SJZS-u liječe i najteži pa i umirući bolesnici (a ti bolesnici najviše koštaju u SJZS) i da bi dodatna sredstva iz “lakše zarade” (npr dijagnostika itd ), u drugoj smjeni, oplemenila SJZS i omogućila kvalitetnije funkcioniranje. Ta dodatna sredstva bi se moglo iskoristiti i za makar simbolično, povećanje plaća djelatnicima koji isključivo rade u SJZS.

Pitamo ministra, gdje se sad obavljaju sistematski pregledi djelatnika u javnim službama?

 

Koliko od ukupnog budžeta pojedinog pravnog subjekta može biti ukupni gornji limit trošaka zaposlenika u postocima, jeli to 70, 80, 90 ili više posto? Predlažemo da se hitno donese odluka o tome jer bez  toga po nama nije moguće stabilizirati SJZS.

Ako ministar uvodi ove nove mjere neka nam odgovori gdje to piše u planu 21. Podsjetiti ćemo ministra na plan 21 – Zdravstvena politika gdje kaže: “Solidarno i svima jednako dostupno zdravstvo – dvostruka solidarnost zdravih s bolesnima i bogatih sa siromašnima. Povisit ćemo kvalitetu zdravstvenih usluga u svim dijelovima Hrvatske, uvest ćemo danas zanemaren sustav javnog zdravstva.”

I na kraju pitamo ministra liječe li se u našim ustanovama oboljeli iz drugih država (po hodnicima se mogu sresti takvi bolesnici) i koliki prihod se ostvaruje u SJZS-u od tih bolesnika do sada?

Svakako ističemo da ovo nema nikakve veze s politikom već isključivo iznosimo naša stajališta u dobroj vjeri, jer smo uvjereni da bi ovakve mjere mogle sačuvati opće dobro-SJZS i omogućiti kvalitetno liječenje za više od 1.500.000 siromašnih građana Hrvatske, a i za još toliko nas koji živimo oko granice siromaštva.

Marijo Drlje, predsjednik